"Brend "audi" danas sigurno ne bi postojao da je August Horh pre tačno 101 godinu dobio slučaj na sudu u Berlinu. Njemu je, naime, bilo zabranjeno da svoje prezime koristi u auto-industriji, iako je 1899. godine bio jedan od osnivača kompanije "August Horh & Cie". Sud, međutim, nije sprečio jednog od pionira automobilizma da prezime prevede na latinski ("horh" na nemačkom znači slušaj) i tako je 16. jula 1909. godine u gradu Cvikau rođen "Audi".
Horh je iskustvo sticao kod Karla Benca, osnivača "Mercedes-Benca", gde je prešao put od inženjera motora do šefa proizvodnje. Kompanije "August Horh & Cie" je prva u istoriji koristila aluminijum u proizvodnji motora, a prvi model koji se pojavio 1901. godine nazvan je, naravno, "horh". Posle izbacivanja iz vlastite firme, ambicioznom Augustu nije bilo potrebno mnogo vremena da već 1910. na ulice "izbaci" prvenac "audi tip A/10", koji je pokretao četvorocilndrični agregat sa 2.612 kubika i 22 KS. "Audi" je nastavio da proizvodi sve snažnije motore i u periodu od 1912. do početka Prvog svetskog rata pobeđivao je gotovo na svim trkama na kojima je učestvovao. Gospodin Horh je 1920. godine prihvatio visok položaj u Ministarstvu transporta, ali je zadržao uticaj u "Audiju".
Volan na levoj strani
Prava revolucija počela je naredne, 1921. godine kada se pojavio "audi tip K", prvi serijski automobil u Nemačkoj sa volanom na levoj strani i menjačem u sredini. "Audi" je 1924. napravio i prvi šestocilindraš, da bi 1928. predstavio luksuznu limuzinu "tip R - imperator". Ogromni i teški "imperator" je ujedno i "audi" sa prvim osmocilindričnim motorom (zapremina 4,9 litara i 100 KS), a razvijao je maksimalnih 120 kilometara na sat. Danac Jorgen Rasmusen, osnivač firme DKW, 1928. postao je većinski vlasnik posrnulog "Audija" i nastavio je da proizvodi luksuze automobile koji su se od konkurencije izdvajali po originalnom izgledu.
Udruživanje
Masovna proizvodnja je početkom 30-ih uzela maha i DKW, "Audi", "Horh" i "Vanderer" su 1932. formirali zajedničku kompaniju "Auto union". Tada je nastao i znak koji se danas nalazi na "Audijevim" automobilima - četiri isprepletena prstena, koji predstavljaju neraskidivu vezu četiri auto-proizvođača. DKW je bio zadužen za motocikle i male automobile, "Vanderer" za današnju B klasi i kompakte, dok je "Audi" zajedno sa "Horhom" proizvodio limuzine. "Auto union" je u Drugom svetskom ratu bio pod vojnom komandom, da bi 1945. godine Cvikau pripao SSSR-u. Inženjeri i mehaničari su se preselili u Bavarsku, tačnije u Ingolštat, gde je 1949. osnovan "Auto union GmbH". Kompanija je jedno vreme pripadala "Mercedes-Bencu", da bi 1964. prešla u ruke "Folksvagena" koji je i danas većinski vlasnik (99,55 odsto). Pet godina kasnije "Auto union GmbH" povezao se sa proizvođačem iz Štutgarta i nastala je kompanija "Audi NSU Auto Union AG". Naftna kriza je 1977. godine "ugasila" NSU, posle 100 godina postojanja, a svi modeli od tada nose ime "audi". U vreme saradnje sa NSU-om nastali su "audi 50" (osnova za "folksvagen polo"), "audi 80" (osnova za "pasat") i "audi 100".
Audi modeli
A1 2010.
A2 1999-2005.
A3 1996.
A4 1994.
A5 2007.
A6 1996.
A8 1994.
TT 1998.
R8 2006.
Q5 2008.
Q7 2006.
TTS 2008.
S3 1999-2004, 2006.
S4 1997-2001, 2003.
S5 2006.
S6 1994-1997, 1999-2003, 2006.
S8 1996-2002, 2006.
TTRS 2009.
RS2 1994-1995.
RS4 1999-2001, 2006-2008.
RS6 2003-2004, 2008. Revolucija s "kvatro" pogonom
Moderna era je počela 1980. godine kada je "Audi" na Salonu u Ženevi predstavio revolucionarni "kvatro" model sa integralnim pogonom na svim točkovima. "Audi kvatro" je harao reli šampionatom, dok je "audi 100" treće generacije bio najaerodinamičniji serijski automobil na svetu. "Audi" je 1986. godine lansirao model "audi 80" (baziran na "pasatu") sa kompletnom galvaniziranom karoserijom i desetogodišnjim garancijom na rđu. Važan događaj u bogatoj istoriji je i izlaganje "audija 100 2.5 TDI" na Salonu u Frankfurtu 1989. godine. U pitanju je bio prvi turbodizel "Audija" sa direktni ubrizgavanjem goriva i oznakom TDI. "Audi 100" je imao 2,5-litarski V5 agregat sa 120 KS i 265 NM obrtnog momenta.
Veliko A od 1994.
Označavanje modela velikom slovom A počelo je 1994. sa "audijem A8", kojem se iste godine pridružio i "audi A4". Dalje su usledili "audi A4", "audi A3", TT i "audi A2", a 2005. pojavio se i "Q7 koncept". Poslednje "čedo" slavnog nemačkog proizvođača je ujedno i najmanji model, "audi A1", koji je premijerno prikazan u Ženevi."